уторак, 23. октобар 2012.

Konstruktivna teorija strouka


[1]Sažetak: Konstruktiva teorija strouka pokušava da da svoj doprinos sagledavanju suštine stroukova i njihovog uticaja na razvoj ličnosti uključivanjem novih kriterijuma. Pored dosadašnjih kriterijuma (stimulans, realnost) konstruktivna teorija uključuje nove kriterijume odnosno elemente strouka koji direktno indikuju vrednost stroukiranog, i to su su bitnost (poruka ti si Bitan/na) i OK-ness (ti si OK). Na osnovu tih kriterijuma stroukovi mogu biti: Pahulja, Bodlja, Junk i Diskaunt. Na kraju, posebna pažnja je obraćena na Junk Stroukove - Stroukove koji otpisuju bitnost subjekta pod vidom prijatnosti, kao fenomenu današnje civilizacije i njihovom delovanju na ličnost.



Bitnost i Vrednost

Bern je definisao Strouk kao jedinicu socijalnog prepoznavanja. U tom smislu strouk je poruka koja prepoznaje nečiju egzistenciju. Implicitna pretpostavka je da je taj neko dovoljno bitan da je njegova egzistencija prepoznata i potvrđena od drugih. Na osnovu ove pretpostavke Diskaunt je nedostatak Strouka, dakle negacija nečije egzistencije i vrednosti kao ljudskog bića[2].


Smatramo da je doživljaj lične vrednosti najbitniji temelj psihološkog zdravlja, pa stoga ističemo značaj stroukova koji taj doživljaj podržavaju, a to su stroukovi koji ističu bitnost kao meru socijalnog prepoznavanja (B+) i istovremeno izražavaju simpatiju prema stroukiranome (OK+).

VREDNOST = BITNOST + OK

Konstruktivan strouk nosi afirmativnu poruku o vrednosti stroukiranog.

Strouk kao hrana

Covek zadovoljava sve svoje gladi stroukovima, bilo da stroukira sebe, drugog ili prima strouk.

Gladi:

1.    Nagoni za održanje života (za hranom, vodom, vazduhom, toplotom)
2.    Nagoni za održanje vrste (seksualni kontakt sa jedinkom iste vrste suprotnog pola, nagon za obezbeđenjem i stroukiranjem potomstva do njegove zrelosti)
3.    Nagon za bitisanjem/bitnošću, a pod tim podrazumevamo potrebe za smislom, voljenošću, prepoznavanjem, pripadanjem.
4.    Iz gladi za stroukovima proizilazi i glad za strukturom kao optimalnom načinu “unosa” stroukova.

Malo dete ne može preživeti bez roditeljskih stroukova, i njemu treba puno nege, pažnje i uveravanja u njegovu bitnost odnosno vrednost. Odrastao čovek može preživeti u uslovima neprepoznavanja socijalne sredine, zato što ume stroukira sebe. U meri u kojoj odrastao čovek ima ukorenjen doživljaj vlastite bitnosti/vrednosti u toj meri su mu manje potrebni stroukovi koji prepoznaju tu bitnost/vrednost “spolja”. Ljudi koji su pod uticajem maladaptacije na neku situaciju u detinjstvu stekli doživljaj sebe kao nebitne (J-T-, J-T--, J-T+) i dalje će pokušavati da dosegnu sopstvenu bitnost/vrednost tražeći stroukove kroz igranje nesvesnih igara.

Konstrukcija Strouka

Strouk je jedinica zadovoljavanja covecije gladi u tri dimenzije: stimulusnoj, funkcionalnoj i transakcionoj.


Slika 1. Konstrukcija strouka

U današnjoj potrošačkoj civilizaciji važi fraza da ambalaža prodaje proizvod. Ako je to tako, onda možemo reći da stimulans prodaje strouk. Na osnovu stimulusa procenjujemo strouk kao prijatan ili neprijatan.